Art terapija na Klinici za dječje bolesti Zagreb

Art terapija

Ključne riječi: art terapija, otvoreni studio, pedijatrija, dječja bolnica, medicinski pregledi, bolničko liječenje

Art terapija se pokazala učinkovitom metodom za opuštanje, ublažavanje simptoma stresa, straha i anksioznosti prije dijagnostičkih pregleda, osobito kod djece i tinejdžera koji su bili smješteni na dužem bolničkom liječenju. 314 sudionika, djece i tinejdžera u dobi od 3 do 17 godina, imalo je priliku dobiti uslugu individualne i/ili grupne art terapije. Ovaj tekst ukazuje na važnost implementacije art terapijskih protokola u psihosocijalnu skrb hospitalizirane djece kao vrijednog alata za poboljšanje psihološke dobrobiti i podrške njihovom oporavku.

Što je art terapija?

Prema Američkoj udruzi za art terapiju (AATA), art terapija je interdisciplinarna profesija mentalnog zdravlja koja kroz kreativni proces, stvaranje umjetnosti te primijenjenu psihološku teoriju i iskustvo pomaže pojedincima, obiteljima i zajednicama.

Art terapija:

• poboljšava kognitivne i  senzomotoričke funkcije
• jača samopouzdanje i samosvijest
• razvija emocionalnu otpornost
• potiče uvid
• unapređuje socijalne vještine
• smanjuje stres i sukobe

Doprinosi društvenim i ekološkim promjenama, a vizualnim i simboličkim izražavanjem omogućuje dublju povezanost uma, duha i tijela na načine koji nadilaze isključivo verbalnu komunikaciju.

Art terapija u bolnici – kako pomaže dječjoj populaciji na pedijatriji?

Hospitalizacija za dijete ne donosi samo fizičku bol i tjeskobu povezanu s medicinskim stanjem, nego i promjene u dnevnoj rutini, stresore poput medicinskih pretraga, ograničene tjelesne aktivnosti, prekida školovanja te razdvojenost od obitelji i prijatelja. Glavni izvori stresa tijekom boravka u bolnici, osim razdvajanja od roditelja, su gubitak kontrole te strah od boli i tjelesnih ozljeda.

Djeca se često osjećaju zbunjeno i napeto te trebaju prisutnost stručne osobe koja će im pomoći u suočavanju s hospitalizacijom i pružiti podršku tijekom liječenja i oporavka.

Art terapija je sve korištenija metoda suočavanja sa stresom u kliničkom okruženju, osobito na pedijatrijskim odjelima, dajući djetetu emocionalnu podršku, alat za izražavanje i opuštanje, promovira samorazumijevanje, poboljšava socijalne vještine, potiče samosvijest i učinkovitije upravljanje ponašanjem i rješavanje problema, promiče osobnu transformaciju i razvoj te integraciju osobnosti i ispunjavanja potencijala. Art terapijski rad odgovara na emocionalne potrebe djeteta, odvraća pažnju i olakšava suočavanje s fizičkom boli, tjeskobom i strahom vezanim za ishod liječenja. Kroz manipulaciju likovnih materijala smanjuje se anksioznost, stvara osjećaj privrženosti i ugode koje podržavaju odnos između djeteta, likovnog procesa i art terapeuta.

Kreativno izražavanje u sklopu art terapije omogućuje pacijentima prepoznati i izraziti svoje emocije, nositi se s promjenama u životu te jačati otpornost.

Kratkotrajna terapija – kako funkcionira u bolničkom okruženju?

Kratkotrajna terapija je ciljana intervencija koja koristi ograničeno vremensko trajanje kako bi se omogućio učinkovit i temeljit terapijski proces. Pacijent i terapeut pristupaju svakom susretu, bilo prvom ili posljednjem, kao zasebnoj terapijskoj cjelini. Terapeut treba biti prisutan i angažiran te brzo djelovati kako bi aktivno uključio pacijenta u terapijski proces, istovremeno gradeći povjerenje, suradnju i otvorenu komunikaciju. Terapijski plan je fleksibilan i nastoji odgovoriti na trenutačne probleme te ublažiti stres uzrokovan hospitalizacijom i bolešću. Haugvik i Mossige navode da su kratkoročne terapije često obilježene potrebom terapeuta da se usredotoči na “ovdje i sada”, neposrednost, fleksibilnost i aktivan način rada.

Istraživanja o kratkotrajnim terapijskim intervencijama kod hospitalizirane djece pokazuju učinkovitost art terapije u ublažavanju emocionalne nelagode uzrokovane hospitalizacijom.

Grupna art terapija s djecom

Unatoč sve većem interesu za art terapiju, znatno je manje studija koje se bave učinkovitošću grupne art terapije kod djece nego kod odraslih.

Prednosti grupne art terapije:

• grupa pruža prikladno okruženje za učenje vještina
• osobe sličnih problema međusobno si pružaju podršku, uče iz povratnih informacija drugih
• svatko aktivno sudjeluje prema vlastitim mogućnostima
• mogu isprobati nove uloge promatrajući reakcije drugih
• razvijaju svoje potencijale i sposobnosti

Grupni rad koristan je za one kojima je individualni rad preintenzivan, a omogućuje istovremeno pomaganje većem broju ljudi.

Nedostaci grupne art terapije:

• uključuju manju razinu povjerljivosti zbog uključenosti više osoba
• organizacijski su zahtjevne
• pružaju manju individualnu pažnju članovima.

Slika 1 Grupna art terapija

Otvoreni studio u art terapiji

Otvoreni studio je format art terapijske grupe koji postavlja likovnost u središte terapijskog rada, a temelji se na slobodnom kreativnom procesu stvaranja kojeg terapeut ne vodi, niti moderira. Seanse su dulje od kliničkih termina što omogućuje dublji angažman, a fleksibilan pristup omogućava njegovu primjenu u različitim populacijama i okruženjima. „Otvoreni“ u ovom kontekstu podrazumijeva slobodan izbor materijala, trajanja i samog sudjelovanja sudionika, što potiče istraživanje, maštovitost i igru.

Sudionicima je dostupan raznolik izbor jednostavnih, poznatih i nenametljivih materijala koji uključuju više osjetila i omogućuju slobodno izražavanje kroz različite medije, slijedeći svoj kreativni instinkt. Takav pristup pridonosi stvaranju osjećaja sigurnosti i strukture, prihvaćanju sebe i drugih te istraživanju sebe i međuljudskih odnosa s ciljem razvijanja novih perspektiva.

Slika 2 Art terapija – Otvoreni studio

Art terapija je značajno doprinijela emocionalnoj regulaciji djece i mladih, smanjenju tjeskobe i razvoju učinkovitijih strategija suočavanja sa stresom. Korištenje simbola, tematskih motiva i boja omogućilo je djeci i mladima izražavanje unutarnjih stanja i jačanje osjećaja sigurnosti i kontrole. Grupna i individualna art terapija na odjelima kirurgije i pedijatrije te otvoreni studio na odjelu oftalmologije pokazuju da kreativan proces omogućuje izražavanje teških iskustava, regulaciju intenzivnih emocija koje je često teško verbalizirati, socijalno povezivanje i unutarnje osnaživanje djece i mladih. Art terapija pomaže djeci i adolescentima na bolničkom liječenju da kroz slobodan izbor materijala, tema i načina izražavanja vrate osjećaj kontrole i moći koji su izgubili zbog neizvjesnosti razvoja bolesti i hospitalizacije. Kreativni proces smanjuje unutarnju napetost i povećava osjećaj sigurnosti, jača osjećaj autonomije, dostojanstva i psihološke otpornosti u situaciji koja je izvan naše kontrole. Art terapija se pokazala učinkovitom metodom za opuštanje, smanjenje stresa, tjeskobe i olakšavanje prilagodbe na bolničko okruženje.

LITERATURA:

1. Abdulla, B. M. O., & Abdulah, D. M. (2023). Effectiveness of a mixed model of painting and sculpture art intervention on depression symptoms in pediatric patients with cancer. Integrative and Complementary Therapies, 29(3). https://doi.org/10.1089/ict.2023.29079.bmo
2. American Art Therapy Association (AATA). (2017). Definition of Profession. https://www.arttherapy.org/upload/2017_DefinitionofProfession.pdf
3. Finkel, D., & Bat Or, M. (2020). The open studio approach to art therapy: A systematic scoping review. Frontiers in Psychology, 11, Article 568042. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.568042
4. Finkel, D., & Bat Or, M. (2025). Open studio therapeutic aspects as experienced by adolescents in a psychiatric day treatment unit: A qualitative analysis. The Arts in Psychotherapy, 84, 102186. https://doi.org/10.1016/j.aip.2025.102264
5. Hen, M. (2023). Art therapy for children in short-term hospitalization. Continuing Education, 4(1), 83–95. https://doi.org/10.5334/cie.63
6. Liebmann, M. (2006). Art therapy for groups: A handbook of themes, games and exercises (2nd ed.). Routledge. https://doi.org/10.4324/9780203960791
7. Liebmann, M., & Weston, S. (ur.). (2015). Art therapy with physical conditions (str. 223). Jessica Kingsley Publishers.
8. Malchiodi, C. A. (2013). Introduction to art therapy in health care settings. In C. A. Malchiodi (Ed.), Art therapy and health care (pp. 1–9). Guilford Press.
9. Metzl, E., Morrell, M., & Field, A. (2016). A pilot outcome study of art therapy and music therapy with hospitalized children (Étude pilote des résultats de l’art-thérapie et de la musicothérapie auprès d’enfants hospitalisés). The Arts in Psychotherapy, 49, 3–11. https://doi.org/10.1080/08322473.2016.1170496
10. Miller, G. G. (2016). Art therapy in a community clinic waiting room: Examining challenges and effectiveness. Canadian Art Therapy Association Journal, 29(1), 38–51. https://doi.org/10.1080/08322473.2016.1184365
11. Mourey, B. (2021). Defining the role: Pediatric art therapist (Master’s thesis, Indiana University, Herron School of Art and Design). IUPUI ScholarWorks. https://scholarworks.indianapolis.iu.edu/server/api/core/bitstreams/8f3509d0-1704-4b16-af70-7f942fdbcb52/content
12. Nishida, M., & Strobino, J. (2005). Art therapy with a hemodialysis patient: A case analysis. Art Therapy: Journal of the American Art Therapy Association, 22(4), 221–226. https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ722385.pdf
13. Olaizola, S., Lalloo, C., Vickers, V., Kelenc, L., Tariq, S., Brown, S. C., & Stinson, J. N. (2024). Art therapy for paediatric pain: A scoping review. Children, 11(6), 619. https://doi.org/10.3390/children11060619
14. Ramdaniati, S., Hermaningsih, S., & Muryati. (2016). Comparison study of art therapy and play therapy in reducing anxiety on pre-school children who experience hospitalization. Open Journal of Nursing, 6(1), Article 63247. https://doi.org/10.4236/ojn.2016.61005
15. Robb, M. A. (2022). Group art therapy: Practice and research. Routledge.
    https://doi.org/10.4324/9781003127652
16. Shella, T. A. (2018). Art therapy improves mood, and reduces pain and anxiety when offered at bedside during acute hospital treatment. The Arts in Psychotherapy, 57, 59–64. https://doi.org/10.1016/j.aip.2017.10.003
17. Snyder, K., Malhotra, B. i Kaimal, G. (2021). Vrijednost tima i vizualni glas: Perspektive zdravstvenih djelatnika o doprinosima i utjecaju art terapije u pedijatrijskim hematološko-onkološkim klinikama. The Arts in Psychotherapy, 75, 101808. https://doi.org/10.1016/j.aip.2021.101808
18. Wu, J.-F., & Chung, C.-Y. (2023). Art therapy as an intervention for children: A bibliometric analysis of publications from 1990 to 2020. SAGE Open, 13(4). https://doi.org/10.1177/21582440231219143